Sastojci ulja koje koristimo su plastika i guma
Sva ulja, koja možemo kupiti na prodajnim policama, su preređana odnosno rafinirana. S preradom (rafiniranjem) ulju se odzmu dobre materije: fosfolipidi i karoten, prirodni antioksidant vitamin E te lecitin. Što je najlošije – rafiniranje utiče na hemijske promjene nekih masnih kiselina koje sadrži prirodno ulje.
Ne samo da ih uništava, nego uzrokuje, da iz njih nastaju zdravlju štetne transmasne kiseline i drugi otrovni nusprodukti.
Moderni procesi dobivanja olja, uključuju mehaničko čiščenje sjemena i grijanje na prosječnoj temperaturi od oko 120 stepeni Celzijusa. Slijedi stiskanje u velikim presama odnosno ekstrakcija s tvarima za topljenje, kao što su heksan ili heptan (tragovi otapala mogu ostati u ulju). S postupcima, kao što su: degumiranje, bijeljenje i dezodoriranje, ulju odstranjuju fosfolipide (lecitin), bjelančevinaste materije, slobodne masne kiseline, polisaharide i neke minerale. Odstranjuju i pigmente, koji se nalaze u ulju: hlorofil, beta karoten i prirodne aromatične tvari.
Zbog visokih temperatura (do 270 stepeni Celzijusa) i duže ispostavljenosti tim temperaturama, u ulju se mogu stvoritiotrovni peroksidi i druge štetne materije. Nezasićeme masne kiseline pri sagrijavanju iznad 150 stepeni, postaju mutagene (štete naše gene). Iznad 160 stepeni Celzijusa se počinju intenzivnije stvarati transmasne kiseline za koje je dokazano da povećavaju holesterol u krvi (LDL), smanjuju pozitivni holesterol, a brojna istraživanja govore, da su upravo one krive za nastanak rakastih oboljenja i bolesti kardio-vaskularnog sistema. S modernim industrijskim postupcima se iz ulja odstranjuje sve što je u njemu korisno. Rezultati takvog postupka su: ulje bez mirisa i ukusa, u njemu možemo pronaći materije slične plastici i gumi, to nikako ne spada u naš organizam.
Već godinama, hladno stiskana i neprerađena ulja, dobijaju sve veću važnost u našoj prehrani.
Kvalitetna nerafinirana ulja su presovana mehaničkim putem iz organski uzgojenih sjemena, odnosno oraščića, ambalažirana su u tamnim bocama. Mnogo je bitno, da trgovci skladište ta ulja na primjeran način i daleko od izvora svjetlosti i temperature.
Pri kupovini ulja pazite na:
1. način prerade ulja, preporučuje se mehaničko i hladno presovanje,
2. način obrade ulja, dali je filtrirano i rafinirano, preporučljivo je prirodno taloženje bez (mikro)filtracija, i ona oduzima korisne materije,
3. način punjenja, važi za ulja koja sadrže puno, na svjetlost i kisik osjetljivih kiselina. To su (poli) nezasićene masne kiseline, preporučuje se čuvanje u tamnim bocama, pa i vakumsko punjenje.
Pogrešne informacije, koje su bile raširene u drugoj polovini prošlog stoljeća, prouzrokovale su, da su rafinirana ulja i margarin potrošačima predstavljeni kao najpreporučljiviji izvor masnoća. Masovna proizvodnja je zahtjevala automatiziranu preradu, zbog koje su bile tradicionalne mehaničke prese zamjenjene sa automatskim, industrijskim presama.
Uljima su počeli dodavati sitetičke antioksidante, koji učine da je ulje stabilnijeg sastava, a najviše zbog produžetka roka trajanja. Rezultat svega je jeftinija proizvodnja i ulje, a na žalost puno rizika za zdravlje ljudi.
Zdravlje je najbitnije, zato kod izbora biljnih ulja, uvijek na prvo mjesto postavite svoje zdravje. Izbjegavajte prerađena biljna ulja s uljima koja su zdravija, pa i skuplja.
/Izvor: Vitalni.si i Aura.ba/ Prevod i adaptacija za Aura.ba: A. D
2,841 total views, 2 views today
