EVO ZBOG KOJE TEMPERATURE NE TREBA DA PANIČIMO

EVO ZBOG KOJE TEMPERATURE NE TREBA DA PANIČIMO

 

 

 

Dobijena vrijednost zavisi i od pola, i od dužine mjerenja, i od mjesta na kojem smo temperaturu izmjerili. Poznata je činjenica da normalna tjelesna temperatura varira između 36 i 37 stepeni Celzijusa, ali za zdravu odraslu osobu normalna je i temperatura od 37,5!

 

 

 

 

 

 

Ona zavisi od naših godina, doba dana, aktivnosti i naravno, stanja organizma. Osim toga, temperatura zavisi i od načina na koji smo temperaturu izmjerili.

Normalna tjelesna temperatura mjerena u usnoj šupljini kreće se između 36,8°C ± 0,4°C. Najniže vrijednosti kod većine osoba mjere se u 6 sati ujutro a najviše vrijednosti mjere se između 16 i 18 sati popodne.

  • Najveća normalna tjelesna temperatura izmjerena u usnoj šupljini u 6 sati ujutro je 37,2°C, a najveća normalna tjelesna temperatura izmjerena u usnoj šupljini u 18 sati poslijepodne je 37,7°C. Vrijednosti mjerene iznad navedenih smatraju se povišenom tjelesnom temperaturom, istakla je dr Jasminka Nedić, specijalista porodične medicine za Ordinacija.hr.

 

 

 

Osim toga, dr Nedić je istakla kako je temperatura koja se mjeri rektalno za 0,4°C veća nego temperatura mjerena u usnoj šupljini, a kao razlog toga ističe disanje na usta koje može da snizi tjelesnu temperaturu u usnoj šupljini. Kod aksilarnog mjerenja temperature, odnosno mjerenja temperature pod pazuhom, utiče način i vrijeme držanja toplomera, a napomenula je kako se toplomjer mora postaviti na sredinu pazuha i da se treba držati 10 minuta kako bi se dobile što tačnije vrijednosti tjelesne temperature.

Takođe je objasnila kako je za regulaciju temperature tijela zaslužan hipotalamus, mali središnji dio mozga koji prima signale sa površine naše kože i iz našeg organizma i određuje najpovoljniju temperaturu tijela.

  • U normalnim uslovima podešen je do najvećih normalnih vrijednosti tjelesne temperature i ne prelazi tu vrijednost uprkos svim našim aktivnostima ili dobu dana. Tokom bolesti postavke termoregulacionog centra su drugačije i bivaju podešene na veće vrednosti temperature zahvaljujući određenim materijama koje se luče u organizmu tokom bolesti i koji se nazivaju pirogeni i tada temperatura raste do, na primer 39°C, ako je tako podešen termoregulacioni centar u našem mozgu – objasnila je doktorka.

 

 

 

Kao što je doktorica istakla, na temperaturu tijela utiču mnogi faktori, a blago povišena temperatura zapravo ne postoji, već tijelo može da podiže temperaturu tokom različitih aktivnosti, poput vježbanja, i na povišene temperature može uticati i visoka vlažnost vazduha. Kod žena se također temperatura podiže zbog ovulacije, i to najčešće tokom prepodnevnih sati, i ona traje sve do kraja ciklusa, a može se podići za čak 0,6°C stepeni.

  • “Izraz “blago povišena temperatura” zapravo i nije adekvatan. Temperatura može biti povišena ili normalna. Svaku povišenu temperaturu tumačimo u kontekstu kliničkih simptoma i znakova i mna osnovu cjelokupne slike o stanju organizma tumačimo ozbiljnost povišene temperature”, napomenula je dr Nedić.

 

 

 

 

Povišena temperatura često je praćena drugim simptomima, poput groznice, drhtavice i slabosti, i tada se temperatura može snižavati lijekovima ili stavljanjem obloga. Tek kada temperatura pređe 38°C stepeni, tek tada je zaista treba snižavati, a ako ne uspijemo kućnim metodama, trebalo bi da posetimo doktora.

  • Ali, ako ne osetimo druge simptome, ne treba da brinemo. Povišenu temperaturu dakle treba tumačiti u zavisnosti od simptoma i znakova koji tu temperaturu prate. Većina uobičajenih respiratornih viroza sa povišenom temperaturom su samoograničavajuće bolesti i prolaze kroz 3-5 dana, liječili ih ili ne-  rekla je dr Nedić.

admin

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *